Study on the impact of teleworking on labor productivity in European Union countries

2026-01-29T11:37:36+00:00

This research article examines the relationship between teleworking and labor productivity, as well as average working hours as an indicator of optimization and efficiency in the structural labor dynamics of European Union countries. To test the hypotheses, the Eurostat dataset for the period 2015-2024 was used with the following variables: share of teleworkers, average weekly working time in main employment, and real labor productivity per hour worked. Statistical panels and multiple regression models were created for the analysis after normality was checked using Shapiro-Wilk. The results showed that the proportion of telework has no significant correlation with an increase in labor productivity but does have a significant correlation with a reduction in average weekly working hours in the countries of the European Union. The results of this study suggest that telework is a variable that primarily changes the time spent on work and thus results in increased efficiency and optimization of work, which is currently considered an important factor for work dynamics in companies. In summary, it can be said that the productivity of the countries studied does not depend structurally on teleworking or is influenced by it, but is related to other country-specific variables. Nevertheless, it is seen as a tool for the organizational transformation of the working environment.

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE ZA POTREBE TRŽIŠTA RADA

2026-02-10T15:27:00+00:00

Društveno odgovorno poslovanje odnosi se na utvrđivanje aktivnosti i koncepata te osposobljavanju budućih naraštaja za potrebe tržišta rada. Društveno odgovorno visoko obrazovanje odrađuje se sa strateške razine kao dugoročno gledani način s pristupom obrazovnim aktivnostima i pristupu istim kao temeljnom proizvodu. Strategija visokog obrazovanja od obrazovnog osoblja i svih onih koji sudjeluju u procesu upravljanja obrazovanjem iziskuje planiranje, istraživanje i određivanje ključnih odluka odnosno smjera djelovanja kako bi se postigli određeni zadani ciljevi odabrani pomoću politike obrazovanja i potreba tržišta rada. Također, strategiju društveno odgovornog obrazovanja može se definirati kao okvir poslovnih aktivnosti unutar kojeg se definiraju ciljevi, zadaci i aktivnosti kojima određena društveno odgovorna ustanova putem kvalitetno pripremljene strategije određuje svoju poziciju na tržištu s raspoloživim resursima koje posjeduje. Za početni stav društvene odgovornosti kao tržišne prilike potrebno je u obzir uzeti obrazovanje kao proces, a razlog je što on predstavlja slijed aktivnosti koje povezuju sadašnjost i budućnost, a uz to se temelji na analizama i identifikaciji tržišnih prilika koje ustanove visokog obrazovanja nužno nastoje provoditi u skladu sa svojim stečenim znanjem i vještinama. Uočavanje tržišnih prilika na tržištu obrazovanja moguće je samo intenzivnim praćenjem tržišnih kretanja i trendova, a oni se mogu uočiti i kroz potražnju kretanja obrazovanih stručnjaka, s obzirom na činjenicu da se društvo znanja ističe kao temeljna vrijednost, a isto tako i društvena i ekonomska potreba suvremenog čovjeka. Kvaliteta ljudskog kapitala određena je kvalitetom obrazovnog sustava, ulaganjima u obrazovanje i participacijom u obrazovanju. Istraživanje je provedeno na Sveučilištu Sjever u kojem je sudjelovalo 288 ispitanika. Utvrđeno je kako ispitanici nisu u potpunosti upoznati s područjima i načinima primjene društvene odgovornosti.

MAP Social Sciences

Study on the impact of teleworking on labor productivity in European Union countries

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE ZA POTREBE TRŽIŠTA RADA